Volatilnost mjeri koliko i koliko brzo se cijena instrumenta kreće. Visoka volatilnost znači velike ili brze promjene cijena, što povećava rizik prilikom trgovanja, dok niska volatilnost signalizira veću stabilnost. Također može opisivati šire tržišne uvjete tijekom dugotrajnih razdoblja nesigurnosti.
Što pokreće volatilnost?
- Ekonomski događaji i podaci: inflacija, podaci o zaposlenosti, BDP i politike središnjih banaka (posebno povećanja ili smanjenja kamatnih stopa).
- Politički i geopolitički događaji: izbori, promjene propisa i globalni sukobi.
- Sentiment investitora: strah, pohlepa i tržišni ciklusi utječu na pritisak kupnje i prodaje.
- Korporativne vijesti: izvještaji o zaradi (posebno ako se prognoze promaše), spajanja/akvizicije i skandali (kazne, prijavljivanje nepravilnosti itd.) mogu pomaknuti cijene dionica.
- Ponuda i potražnja: nestašice, tržišna likvidnost i globalne promjene u trgovini.
- Događaji Crnog labuda: ekonomski krahovi, prirodne katastrofe i pandemije.
Kako mjeriti volatilnost?
Postoji nekoliko načina za praćenje volatilnosti. Jedan od njih je standardna devijacija, koja mjeri koliko se cijene udaljavaju od prosjeka – veća razlika ukazuje na veću volatilnost. Druge metode uključuju VIX, ili indeks volatilnosti, koji procjenjuje očekivanu volatilnost za američkih 500. Također možete koristiti historijsku volatilnost, kako biste procijenili kretanje cijena tijekom određenog razdoblja, na temelju prošlih podataka o cijenama.
Uvijek prioritizirajte upravljanje rizikom tijekom volatilnih tržišnih uvjeta, jer povećane fluktuacije mogu pojačati i potencijalne dobitke i gubitke.